Dabar, ilustracija. Izvor: Pexels

U zapadnom Londonu prije tri godine započeo je neobičan eksperiment. Na područje koje je godinama imalo problema s viškom vode vraćena je obitelj euroazijskih dabrova. Danas ondje postoji čitav sustav brana i močvara, a projekt se proučava kao mogući model budućeg suživota grada i divlje prirode.

Paradise Fields nalazi se u Greenfordu, nekoliko minuta od prometnica, trgovina i stanice podzemne željeznice. U listopadu 2023. ondje je puštena obitelj od pet dabrova, rasplodni par i troje mladih. Bio je to njihov povratak u London nakon otprilike 400 godina. Projekt nije pokrenut samo radi obnove vrste. Područje oko Greenforda godinama je bilo sklono poplavama, a gradske vlasti razmatrale su skupe inženjerske zahvate za zadržavanje vode. Dabrovi su ponudili drukčije rješenje.

Umjesto betona, brane od grana

Dabrovi grade brane jer se u vodi osjećaju sigurnije. Iza njih nastaju dublji bazeni i močvarna područja koja zadržavaju vodu i usporavaju njezin prolazak nizvodno. Za grad to znači da tijekom jakih kiša velika količina vode ne dolazi odjednom do naseljenog područja, nego se dio zadržava u krajoliku i postupno otpušta.

Prema podacima Ealing Beaver Projecta, Greenford Station nizvodno od Paradise Fieldsa nije poplavila tri godine zaredom otkako su dabrovi stigli. Projekt pritom ne tvrdi da su dabrovi jedini razlog, ali njihove brane danas se smatraju važnim dijelom lokalnog sustava prirodnog upravljanja vodom. Ista sposobnost pomaže i tijekom suše. Voda koja ostaje iza brana dulje se zadržava u tlu i močvarama, što području omogućuje veću otpornost na razdoblja bez kiše.

Kad jedna vrsta promijeni cijeli prostor

Dabrove se često naziva inženjerima ekosustava jer fizički mijenjaju prostor u kojem žive. Ruše pojedina stabla, grade brane, kopaju kanale i stvaraju mrtvo drvo. Time nastaju nova staništa za kukce, vodozemce, ptice, šišmiše i druge vrste.

Već nakon prve godine projekta zabilježene su promjene u Paradise Fieldsu, uključujući veću prisutnost vodenih beskralježnjaka, ptica i šišmiša povezanih s otvorenom vodom i močvarnim staništima. Dabrovi su se pritom dobro prilagodili životu usred grada. Prvi mladunci rođeni su već 2024., novi su stigli i sljedećih godina, pa danas ondje živi veća obiteljska skupina.

Eksperiment koji sada proučavaju i znanstvenici

Projekt je 2026. postao tema recenziranog znanstvenog rada objavljenog u časopisu Environment and Planning E: Nature and Space. Autori Jonathon Turnbull, Tom Fry i Jamie Lorimer proučavali su Paradise Fields kao primjer novog pristupa urbanoj prirodi. Njih ne zanima samo što dabrovi rade, nego i što se događa kada grad svjesno napravi prostor za divlju vrstu i prilagodi vlastito upravljanje njezinoj prisutnosti.

Projekt opisuju pojmom „municipal wildness“, odnosno modelom u kojem divlja priroda nije tek ukras grada, nego javno dobro dostupno građanima i dio načina na koji urbani prostor funkcionira.

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)