Slučaj psa iz Bala, kojeg su građani i aktivisti na društvenim mrežama identificirali kao Sky, u nekoliko je dana prerastao iz lokalne priče u pitanje javnog interesa. Objava o psu pojavila se nakon što je pas mjesecima boravio zatvoren u boksu bez hrane i vode, s ozlijeđenom nogom u pokušaju bijega i nakon što su susjedi već pokušali intervenirati. Sve to otvorilo je pitanje tko je znao za njegovo stanje, kome su prijave upućene i što se dogodilo nakon izlaska službi na teren.
U Rijeci i u Udruzi Indigo upoznali smo pse iz drugog slučaja, splitskog Duilova. Dallas ima iskrivljene prednje šape, a Mišo se pred nepoznatim ljudima povlači u kut boksa. Njihove priče nastavljaju se iza medijske strke spašavanja: nakon što su životinje pronađene i organizirana im je skrb.
Između prijave zlostavljanja i stvarnog oporavka životinje mnogo je koraka. Netko mora procijeniti njezino stanje, osigurati liječenje, pronaći primjeren smještaj i pratiti što se s njom događa.
Što znači postupiti po prijavi?
Prema kronologiji iz javnog očitovanja Općine Bale-Valle, komunalni redar 28. svibnja 2026., nakon telefonske prijave građana, izašao je na teren i obavijestio nadležne službe. Stigao je higijeničar veterinarske stanice iz Poreča, a potom i vlasnik koji je preuzeo psa i rekao da ga vodi veterinaru u Pulu.
Već sljedećeg dana Općina je, prema vlastitom očitovanju, dobila informaciju da pas nije odvezen u Pulu, nego u Golaš. Navela je da nema daljnjih saznanja o njegovoj lokaciji te da je dostupne informacije proslijedila policiji. Početkom lipnja policija je izvijestila o dovršenom kriminalističkom istraživanju nad 21-godišnjakom kojeg sumnjiči za dva kaznena djela ubijanja ili mučenja životinja.
I što su nakon svega toga službe učinile u ovom slučaju? Osim izlaska na teren i proslijeđivanja informacije, što se još poduzelo? Veterinarski inspektor prema članku 79. točka 3. Zakona o zaštiti životinja ima ovlasti za privremeno oduzimanje ozlijeđene životinje, životinje koja trpi bol, patnju ili veliki strah te one držane u neprimjerenim uvjetima. U ovom slučaju komunalni redar odlazi s “obećanjem” vlasnika da će psa voditi veterinaru. Nakon toga pas nestaje.
Građani mogu upozoriti, dokumentirati stanje i dostaviti prijavu. Udruge mogu pomoći informacijama, smještajem i javnim pritiskom. Provođenje nadzora, donošenje službenih mjera i utvrđivanje kaznene odgovornosti pripadaju nadležnim tijelima. Upornost prijavitelja ne može nadomjestiti njihove ovlasti.
Upozorenja koja prethode otkriću
Slučaj iz Bala nije bio jedini koji je tijekom proljeća i početkom ljeta 2026. otvorio pitanje pravodobne zaštite životinja.
Na imanju na Veloj Učki u svibnju su pronađeni teško zanemareni psi i deseci leševa. Prema izvještajima većine medija, slučaj je otkriven nakon pogibije muškarca u prometnoj nesreći. U zbrinjavanje životinja najvećim se dijelom uključilo Društvo za zaštitu životinja Rijeka. Prijatelji životinja u lipnju su podnijeli prijavu radi nadzora nad postupanjem lokalnih jedinica povezanih s tim slučajem. Upozorili su da su iste osobe ranije bile predmet pritužbi tijekom boravka u Kostreni, o čemu su mediji izvještavali još 2017.
Treći slučaj događa se u Dvoru gdje je određen istražni zatvor voditeljici udruge za zaštitu životinja. Prema navodima tužiteljstva, koje je prenijela Hina, postojala je osnovana sumnja da nije osigurala hranu, veterinarsku skrb i primjeren prostor za najmanje 50 pasa povjerenih udruzi. Najmanje 15 pasa uginulo je, a 35 pronađeno je pothranjeno i u teškom zdravstvenom stanju. Prijatelji životinja rade prijave i za Dvor; u prijavi navode dopise i prijave iz 2020., kojima su upozoravali na velik broj pasa, nedostatne uvjete i potrebu uključivanja lokalnih vlasti. Navode i da na ponovljene upite o inspekcijskom nadzoru nisu dobili odgovor.
Split – najveći grad u Dalmaciji bez vlastitog skloništa
Splitski slučaj pokazuje drugu slabost: potpuni nedostatak vlastitog skloništa, iako je Grad po zakonu dužan organizirati zbrinjavanje životinja na svom području.
Nakon otkrivanja pasa držanih u neprimjerenim uvjetima na Duilovu u ožujku 2024., Grad Split angažirao je privatno sklonište Animalis Centrum. Dio životinja preuzela su druga skloništa, dok su preostali psi još neko vrijeme boravili na izvornoj lokaciji.
Tijekom ljeta Grad je organizirao privremeni smještaj uz Karepovac, koji je bio potpuno neprimjeren – limeni boksevi na užarenom suncu, uz smeće. Uz sve to, pokazalo se da su boksovi bili na trasi prometnice, zbog čega je pse trebalo ponovno preseliti. Psi su potom raspoređeni između drugih skloništa i udruga, među kojima su Animalis Centrum, Petropolis i Indigo.
Sklonište se najavljuje godinama
Potreba za skloništem u Splitu nije nastala s Duilovom. Građani su još u prosincu 2017. prosvjednom šetnjom od Županije do Banovine tražili njegovo osnivanje i uključivanje volontera, pisao je Index. U svibnju 2021. kandidat za splitskog gradonačelnika Vice Mihanović predstavio je lokaciju na Kočinjem brdu i najavio realizaciju za dvije i pol godine. Split i dalje nema sklonište.
Početkom 2024., županija preuzima njegovu realizaciju. Kako je izvijestio HRT u siječnju 2024., predstavljali su se ambiciozni sadržaji budućeg kompleksa, ali i procjena da bi u najboljem slučaju mogao biti izgrađen za četiri godine. Split i dalje nema sklonište.
Početkom ove godine, zamjenik predsjednika koordinacijske radne skupine Igor Stanišić Slobodnoj Dalmaciji govori da se gradnja može očekivati za nekoliko godina. Buduće sklonište trebalo bi moći primiti 300 pasa i 45 mačaka. Split i dalje neće imati sklonište.
Kome Split plaća zbrinjavanje životinja?
Skrb se raspoređuje između više pružatelja. Grad je Slobodnoj Dalmaciji potvrdio da je AS-EKO-u iz Šibenika, tijekom 2025. platio 51.921,25 eura za usluge koje su uključivale sterilizaciju uličnih mačaka te skupljanje uginulih i napuštenih živih životinja. Istodobno je naveo da je ugovor istekao i da se psi zbrinjavaju i u drugim registriranim skloništima, uključujući Rijeku, Zadar i Donji Miholjac.
Split je samo za zbrinjavanje pasa s Duilova potrošio skoro 200 tisuća eura, navedeno je u presudi Trgovačkog suda, u sporu kojim je Grad od Republike Hrvatske tražio naknadu troškova.
Tko je preuzeo pse i kakva je uloga Beštia?
Dok Split čeka izgradnju tog pompoznog objekta za životinje, na tom području trenutačno djeluje Animalis Centrum d.o.o., koji vodi sklonište u Kaštel Sućurcu i pružao je Gradu plaćene usluge skrbi. Postoji i Zaklada Beštie, koja je povezana s tim skloništem. Na svojoj stranici navode odvojenu adresu ureda Zaklade i adresu Animalisa, gdje borave životinje pod njihovom skrbi. U zajedničkom intervjuu za Portal.hr iz 2023. Zvonimir Filipović predstavljen je kao voditelj skloništa, a Vanja Perić kao osoba koja upravlja Zakladom.
Kasnije se saznala raspodjela pasa s Karepovca: 14 pasa upućeno je u Petropolis u Magadenovcu, šest ih je preuzeo Animalis Centrum, a Borg je otišao pod skrb Indiga. Borg je u Indigu preimenovan u Mišo. Na nepoznate ljude reagira povlačenjem: stisne se u kut boksa i ne miče se.
Prijava treba dovesti do zaštite, a zaštita do oporavka
Slučajevi iz Bala, Učke, Dvora i Splita iako različiti, zajedno otvaraju pitanje kontinuiteta skrbi: tko prati životinju od prve dojave do trenutka kada je doista sigurna?
Izvještavanje ne bi trebalo završiti uhićenjem, kao što ni zaštita ne završava premještanjem. Nakon kaznene prijave treba pratiti postupak i utvrđene činjenice. Nakon preuzimanja životinje treba znati gdje je smještena, tko o njoj skrbi i dobiva li pomoć koja joj je potrebna.
Važan dio izvornog problema nastaje prije dolaska u sklonište: nekontrolirano razmnožavanje, napuštanje, neliječene bolesti i dugotrajno zanemarivanje povećavaju broj životinja kojima je potrebna pomoć. Kontrola mikročipiranja, dostupnije kastracije, nadzor uvjeta držanja i praćenje prijava trebaju smanjivati taj priljev. Gradnja novih kapaciteta mora biti povezana s prevencijom i ljudima osposobljenima za rad sa životinjama.
Što može napraviti građanin?
Objava na društvenim mrežama može pomoći da se slučaj primijeti, ali prijavu je korisno izravno uputiti nadležnim službama i sačuvati dokaz o slanju. Treba opisati lokaciju, stanje životinje, vrijeme opažanja i dostupne dokaze. Ako postoji neposredna opasnost ili sumnja na kazneno djelo, važno je odmah obavijestiti policiju; pisana dopuna može uslijediti nakon hitnog poziva.
Fotografije i snimke mogu pomoći, ali treba ih pribavljati bez ugrožavanja vlastite sigurnosti i neovlaštenog ulaska na tuđi posjed. Korisno je tražiti potvrdu primitka prijave i informaciju o postupanju. Ipak, odgovornost za zaštitu ne smije se svesti na pitanje je li građanin bio dovoljno uporan. Njegova je prijava početak postupka u kojem nadležne službe moraju koristiti svoje ovlasti, a organizirana skrb omogućiti životinji oporavak.
Za pse poput onih iz Splita taj posao traje dugo nakon što prestanu biti vijest. Njihov oporavak pokazuje vrijednost rada udruga i skloništa — i koliko je važno da pomoć stigne prije nego što posljedice postanu tako teške.
Ovaj sadržaj sufinanciran je sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija. Ovo je treći tekst serijala „Skrivena snaga zajednice” – godišnjeg novinarskog projekta koji dokumentira rad volonterskih udruga za zaštitu napuštenih životinja u Hrvatskoj.
Autor: Marija Levak
