Genom muškarca starog 4500 godina donosi nova saznanja
DNK analiza muškarca koji je živio u Egiptu u doba gradnje prvih piramida pokazala je da je oko 20 posto njegovih gena povezano s Mezopotamijom. Ovo otkriće dodatno potvrđuje postojanje kulturnih i genetskih veza između dviju ključnih civilizacija starog svijeta.
Iako se radi o samo jednom genomu, znanstvenici ističu da analiza pruža vrijedan uvid u genetsku povijest drevnih Egipćana – posebno izazovan zadatak zbog klime koja otežava očuvanje DNK materijala.
Sekvenciran prvi genom iz doba piramida
Znanstvenici su uspjeli sekvencirati genom muškarca koji je živio prije otprilike 4500 do 4800 godina – u razdoblju Starog kraljevstva, kada su izgrađene prve piramide.
DNK je izvađen iz korijena zuba tijela koje je bilo pokopano u velikoj keramičkoj posudi unutar grobnice uklesane u stijenu. Riječ je o prvom uspješnom sekvenciranju genoma stanovnika drevnog Egipta.
Otkriveno podrijetlo i genetska struktura
Prema analizi, oko 80 posto genetskog materijala upućuje na lokalno stanovništvo Egipta i sjeverne Afrike. Međutim, preostalih 20 posto DNK potječe iz regije Plodnog polumjeseca, gdje se nalazila Mezopotamija.
„To sugerira značajne genetske poveznice između drevnog Egipta i istočnog dijela Plodnog polumjeseca”, rekla je genetičarka Adeline Morez Jacobs sa sveučilišta John Moores i instituta Francis Crick.
Dodatni dokaz kulturnih i trgovačkih razmjena
Otkriće je još jedna potvrda o postojanju trgovačkih i kulturnih razmjena između Egipta i Mezopotamije tijekom trećeg tisućljeća prije naše ere, kada su te regije bile predvodnice ljudske civilizacije.
Zanimaju vas ovakva otkrića o ljudskoj prošlosti?
Podržite naš rad i širenje znanstveno utemeljenih vijesti virtualnom kavom: coff.ee/samodobrevijesti
