Zamislite scenarij u kojem se vraćate kući, i u sjenama ispod auta, uz kontejner ili na rubu šume, opazite par opreznih očiju. Mršava, drhtava, blatnjava, šmrkava – napuštena mačka. Srce vam zadrhti. Što sad?

1. Prvo procijenite situaciju

Približite joj se polako. Ne silite kontakt. Ako se čini uplašena, ali ne agresivna, pokušajte joj ponuditi malo hrane i vode. Ako je ozlijeđena, dezorijentirana ili jako slaba, prioritet je sigurnost – i vaša i njezina. Koristite deku, ručnik ili transporter ako je imate pri ruci.

2. Prva postaja – veterinar

Bez obzira na to je li mačka ozlijeđena ili “samo” iscrpljena, posjet veterinaru je nužan. Veterinar će:

  • Procijeniti zdravstveno stanje
  • Testirati na zarazne bolesti (FIV, FeLV)
  • Preporučiti tretman protiv parazita
  • Dati savjet oko prehrane i daljnje njege

Dobar veterinar će uzeti u obzir da mačka nije vaša i pokušati će vam maksimalno smanjiti troškove. No, ono što vjerojatno nećete moći izbjeći je testiranje na FIV i FeLV, koje su opasne i zarazne mačje bolesti koje mogu životno ugoziti i vaše i tuđe ljubimce. Mačke s tim bolestima i dalje mogu živjeti određeni broj godina, veterinari kažu do sedam, uz pravilnu prehranu i njegu, no uvijek je bolja opcija da su zdrave, kako ne biste morali imati dodatan trošak cijepljenja za druge ljubimce ako ih imate.

Iako su u Hrvatskoj mogućnosti za zbrinjavanje mačaka ograničene ipak postoji nekoliko opcija. U Zagrebu, Sklonište na nezbrinute životinje Dumovec gradi sklonište za mačke, a na istom području djeluje i udruga Prava šapa, koja je napravila velik korak svojim projektom kastracije slobodnoživučih mačaka.

Ako se odlučite da želite pomoći, udruge vam mogu ponuditi podršku u obliku savjeta, privremenog smještaja (tzv. “foster”) ili pomoći oko oglašavanja mačke za udomljenje. Provjerite koje djeluju na vašem području i ako ih ima zatražite pomoć.

3. Kućna njega i oporavak

Ukoliko odlučite zadržati mačku, a veterinar potvrdi da nema zaraznih bolesti, evo nekoliko ključnih savjeta:

  • Izolacija – držite je odvojeno od drugih životinja barem prvih 10-ak dana.
  • Mirno okruženje – dajte joj kutak gdje se osjeća sigurno, s dekicom, hranom i pijeskom.
  • Rutina i strpljenje – hranite je redovito, razgovarajte tiho, nemojte je prisiljavati na kontakt. Neki dani će biti bolji, neki lošiji.

4. Socijalizacija – ključna faza

Napuštene mačke mogu biti plahe, ali mnoge od njih nisu divlje – samo su bile same predugo.

  • Postepeni pristup – neka vas mačka prvo promatra, pa neka sama priđe. Poslastice i igračke su odličan most za povjerenje.
  • Upornost bez prisile – neka uči da je kontakt ugodan, ali neobavezan.
  • Druge životinje – ako već imate mačke ili pse, uvodite ih postepeno, pod nadzorom i uvijek kroz miris i igru. Nikada na silu.

Što ako je mačka feralna?

Ako mačka ne pokazuje interes za kontakt i bježi čim joj se približite, moguće je da se radi o divljoj, tzv. feralnoj mački – životinji koja je odrasla bez ikakvog ljudskog kontakta. Feralna mačka nije isto što i napuštena mačka. Riječ je o mački koja je rođena i odrasla u potpunoj slobodi. Takve mačke često žive u kolonijama i vrlo su oprezne, ne prilaze ljudima, ne dopuštaju dodir, a mogu postati i agresivne ako se osjećaju ugroženo.

Kako je prepoznati?

  • Ne pokazuje interes za kontakt s ljudima
  • Bježi čim se približite
  • Može siktati ili pokazivati zube
  • Ima “divlji” pogled, stalno oprezna
  • Često je noćna – hrani se i kreće u sumrak ili noću

Postupanje s feralnom mačkom

1. Ne pokušavajte je uhvatiti rukama

Feralne mačke nisu navikle na dodir i mogu se ozbiljno ozlijediti (ili vas) ako ih pokušate prisilno uhvatiti. Ako je potrebno zbrinjavanje – koristite zamke s hranom, koje možete posuditi od lokalnih udruga ili skloništa.

2. TNR metoda – uhvati, steriliziraj, pusti (engl. Trap-Neuter-Return)

Ovo je najhumaniji način zbrinjavanja feralnih mačaka. Nakon što ih se uhvati i sterilizira/kastrira, vraćaju se na poznato područje. Time se kontrolira populacija bez nasilnog uklanjanja životinja. Ovu metodu provode udruge.

3. Dugoročniji cilj: postepena socijalizacija (samo kod mladih mačića)

Ako se radi o vrlo mladom feralnom mačiću (mlađem od 8 tjedana), postoji šansa za socijalizaciju:

  • držanje u zatvorenom prostoru,
  • kontakt s ljudima kroz hranjenje i igru,
  • ustrajnost, strpljenje i nježnost.

Kod odraslih feralnih mačaka, potpuna socijalizacija je rijetka i vrlo dugotrajna – često je najbolje rješenje osigurati im siguran život na otvorenom uz redovitu hranu, zaklon i veterinarsku skrb.

5. Idući koraci – udomljenje ili zauvijek dom?

Ako mačka pokaže da je spremna na kontakt, možda ste upravo postali njezin novi čovjek. Ako to nije moguće, udruge poput Prave šape mogu pomoći s pronalaskom stalnog doma.

U svakom slučaju – spasili ste jedan život. I možda, usput, promijenili i svoj.

By K.L.

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)