Zagrebački Filozofski fakultet najavio je novi studij koji su nazvali Rodni studiji. On bi uz odobrenje nadležnih tijela, od 2025./2026. upisivao 20 studenata, nudeći tri obavezna kolegija: Feministička teorija, Rodna povijest i Feministička metodologija.
Uz 28 izbornih kolegija i seminara – od znanosti o književnosti, kulturalnih studija, mediologije i muzeologije, preko filozofije, antropologije, povijesti, psihologije, pedagogije i sociologije, do queer lingvistike i psihoanalize, studentice i studenti upisivat će i tri obavezna kolegija: Feministička teorija (u 1. semestru), Rodna povijest (u 2. semestru) i Feministička metodologija (u 3. semestru).
Kontroverza oko spajanja različitih studijskih programa
Iako je program prošao višestruke evaluacije na Sveučilištu u Zagrebu, uključujući recenzije inozemnih i domaćih stručnjaka, te čeka konačnu odluku Ministarstva znanosti, obrazovanja i mladih, pitanje ostaje zašto se feministički studiji spajaju s LGBTIQ+ pravima. Feminističke teorije i metodologije imaju svoje specifičnosti koje se ne poklapaju nužno s tematikom LGBTIQ+ prava.
Prodekanica Dolores Grmača naglašava raznolikost i bogatstvo programa, ali uključivanje queer lingvistike i psihoanalize uz feminističke teme zbunjuje, jer se radi o različitim područjima s različitim ciljevima. Ovo povezivanje može razvodniti fokus studija i stvoriti konfuziju među studentima.
Raznolikost ili razvodnjavanje?
Predavanja će održavati stručnjaci Filozofskog fakulteta, no ostaje nejasno kako će integracija različitih disciplina funkcionirati u praksi. Studenti će imati 28 izbornih kolegija, i iako se čini da su obavezni predmeti fokusirani na feminizam i stvara se osjećaj da su LGBTIQ+ prava samo dodatak, svejedno im nije mjesto u feminizmu.
Namijenjen studentima društvenih i humanističkih znanosti, program obećava zapošljavanje u području ljudskih prava, vladinim uredima i nevladinim organizacijama. Međutim, skeptici tvrde da bi se zasebni studiji za feminističke i LGBTIQ+ teme trebali razvijati kako bi bolje odgovarali specifičnim potrebama tih sektora.
Potreba za specifičnim fokusom
Premda se programi rodnih studija pojavljuju na svjetskim sveučilištima od 90-ih, u Hrvatskoj trenutno nema cjelovitih studija tog tipa. No, to ne opravdava miješanje feminističkih studija s LGBTIQ+ pravima, smatraju kritičari, ističući da bi jasnije definirani programi pružili kvalitetnije obrazovanje.
Grmača naglašava važnost rodnih studija u borbi protiv rodne neravnopravnosti i seksizma, ali zanemaruje potrebu za specifičnim fokusom na LGBTIQ+ prava. Ovo miješanje može voditi do marginalizacije specifičnih potreba i izazova s kojima se LGBTIQ+ zajednica suočava.
Akreditacija i budućnost studija
Inicijalna akreditacija studija je u tijeku, a konačna odluka očekuje se uskoro. Ipak, integracija feminističkih i LGBTIQ+ studija izaziva zabrinutost među onima koji smatraju da svako područje zaslužuje posebnu pažnju i specijalizaciju. Ministarstvo znanosti, obrazovanja i mladih te Sveučilište u Zagrebu morat će preispitati je li ovakav program zaista u najboljem interesu studenata i društva.
