Na konferenciji Agencije za elektroničke medije „Demokracija u doba TikToka i izbjegavanja vijesti“ predstavljeno je hrvatsko izdanje knjige Izbjegavanje vijesti (Avoiding the News), autora Ruth Palmer, Benjamin Toff i Rasmus Kleis Nielsen. Knjiga je objavljena u sklopu biblioteke „Točno tako bo.ok“, projekta koji se bavi medijima, informacijskim poremećajem i promjenama u načinu na koji publika danas konzumira vijesti.
Istraživanja provedena u SAD-u, Ujedinjenom Kraljevstvu i Španjolskoj pokazuju da publika ne izbjegava vijesti samo zbog sadržaja, nego i zbog emocionalnog zamora, političke polarizacije, osjećaja bespomoćnosti i prezasićenosti informacijama, prenosi Agencija. Drugim riječima, problem nije samo u tome što mediji objavljuju, nego i kako suvremeni digitalni prostor oblikuje odnos ljudi prema informacijama.
Palmer je tijekom susreta s novinarima istaknula kako fenomen izbjegavanja vijesti treba promatrati kroz tri razine: tehnološki i politički kontekst, medijsku socijalizaciju te individualne psihološke čimbenike. Digitalizacija je građanima omogućila gotovo neograničen pristup informacijama, ali istovremeno povećala osjećaj mentalnog preopterećenja.
Posebno je zanimljivo da su razlozi izbjegavanja vijesti vrlo slični u različitim državama. Među najčešćima su anksioznost izazvana vijestima, konstantna prisutnost konflikata i politike te osjećaj da negativne informacije dominiraju javnim prostorom.
Zašto je ova tema važna i za hrvatske medije
Fenomen izbjegavanja vijesti posljednjih godina postaje sve vidljiviji i u Hrvatskoj. Dio publike potpuno prestaje pratiti medije, dok drugi informacije konzumiraju površno, kroz kratke video formate i algoritamski filtrirane sadržaje na društvenim mrežama.
Upravo zato posljednjih godina sve više pažnje dobiva koncept konstruktivnog novinarstva. Riječ je o pristupu koji ne negira probleme niti uljepšava stvarnost, nego pokušava ponuditi širi kontekst, moguća rješenja i kvalitetnije razumijevanje društvenih tema.
U biblioteci „Točno tako bo.ok“ već su objavljene knjige posvećene upravo tom pristupu, među njima Konstruktivne vijesti autora Ulrik Haagerup, Konstruktivno novinarstvo autora Peter Bro te Od zrcala do pokretača autorice Cathrine Gyldensted. Gyldensted je nedavno gostovala i na Zagreb Book Festivalu, gdje je govorila o novinarstvu koje se oslanja na bihevioralne znanosti i pokušava pomaknuti fokus s pukog prenošenja događaja prema dubljem razumijevanju društvenih procesa.
Mediji između algoritama i povjerenja
Uz knjigu Izbjegavanje vijesti, u biblioteci su objavljena i djela Vi ste ovdje autora Whitney Phillips i Ryan Milner te Post-istina filozofa Lee McIntyre.
Ta izdanja analiziraju kako društvene mreže, algoritmi, informacijski silosi i politička manipulacija utječu na javni prostor i povjerenje u činjenice. Posebno upozoravaju na način na koji digitalni sustavi nagrađuju emocionalno nabijene i polarizirajuće sadržaje, često na štetu kvalitetnog informiranja.
Biblioteka „Točno tako bo.ok“ dio je projekta koji se provodi kroz Nacionalni plan oporavka i otpornosti, a financira se sredstvima Europske unije. Cilj projekta nije samo objava stručnih knjiga, nego i poticanje šire javne rasprave o ulozi medija u vremenu kada povjerenje publike postaje jedno od ključnih pitanja demokracije.
Dok sve više istraživanja pokazuje da publika gubi povjerenje u medije, umara se od konstantnog osjećaja krize i sve češće potpuno prestaje pratiti vijesti, potreba za drugačijim medijskim prostorom postaje ozbiljno društveno pitanje. Portal Samo Dobre Vijesti nastao je upravo kao odgovor na taj problem. Ne kako bi ignorirao teške teme ili stvarnost, nego kako bi pokazao da novinarstvo može informirati bez manipulacije strahom, donositi kontekst bez senzacionalizma i publici vratiti osjećaj da informacije mogu biti korisne, smirujuće i vrijedne njezine pažnje.
