Kronični manjak sna i prekomjerno vrijeme pred ekranima sve se češće povezuju s problemima pažnje i općim zdravstvenim tegobama, osobito kod djece i adolescenata. Na to upozoravaju stručnjaci uoči 25. Tjedna mozga, koji se održava od 16. do 22. ožujka u organizaciji Hrvatskog društva za neuroznanost i Hrvatskog instituta za istraživanje mozga, prenosi Hina.
Znanstvenik Dinko Smilović ističe da je razvoj mozga u dječjoj i adolescentnoj dobi posebno osjetljiv na manjak sna, ali i na sve veću izloženost digitalnim sadržajima.
Cirkadijalni ritam i potreba za snom
Cirkadijalni ritam je unutarnji biološki sustav koji upravlja ciklusom spavanja i budnosti. On signalizira kada tijelo treba odmor i kada je spremno za aktivnost.
Prema novijim preporukama, potreba za snom veća je nego što se ranije smatralo. Adolescentima je potrebno između devet i deset sati sna, odraslima do 60. godine oko osam sati, a starijima najmanje sedam sati dnevno.
Kvalitetan san omogućuje obnovu mozga i stabilno funkcioniranje kognitivnih procesa. Njegov dugoročni nedostatak ima mjerljive posljedice.
Zdravstveni rizici nedostatka sna
Kronični manjak sna povezuje se s padom koncentracije, većim rizikom od ozljeda te povišenom razinom hormona stresa. Dugoročno povećava i rizik od srčanih i moždanih udara.
Posebno su izložene osobe koje rade noćne smjene. Prema studiji iz 2022. godine, kod njih je smrtnost od kardiovaskularnih i cerebrovaskularnih bolesti povećana za 31 do 40 posto.
Kod djece i adolescenata posljedice su izraženije jer se mozak još razvija.
„Ekranizam“ i pogoršanje pažnje
Sve se češće koristi pojam „ekranizam“, kojim se opisuje pretjerana vezanost uz digitalne uređaje i njezin utjecaj na ponašanje i razvoj.
Djeca koja provode više od osam sati dnevno pred ekranima, a ponekad i do 14 sati, mogu pokazivati obrasce ponašanja slične poremećajima iz autističnog spektra. No, kako pojašnjava Smilović, ne radi se o autizmu. Nakon razdoblja bez ekrana, u pravilu dolazi do normalizacije socijalnih i komunikacijskih sposobnosti.
Utjecaj na poremećaj pažnje
Stručnjaci naglašavaju da manjak sna i digitalni sadržaji ne uzrokuju poremećaj pažnje s hiperaktivnošću, koji ima genetsku osnovu. Međutim, mogu značajno pogoršati postojeće simptome.
Istraživanja pokazuju da nedostatak sna kod djece s tim poremećajem pojačava impulzivnost i nepažnju, dok kod predškolske djece može povećati razinu hiperaktivnosti i do 3,2 puta.
Pretjerana izloženost ekranima dodatno smanjuje kvalitetu sna, povećava razinu stresa i otežava razvoj samokontrole.
Tjedan mozga približava znanost javnosti
Ovogodišnji Tjedan mozga obuhvaća i teme poput odnosa mozga i pokreta te neurobiologije ljubavi. Program uključuje predavanja, radionice i panel rasprave namijenjene svim dobnim skupinama.
Cilj manifestacije je približiti znanstvena saznanja o funkcioniranju mozga i potaknuti razumijevanje utjecaja svakodnevnih navika na mentalno i tjelesno zdravlje.






