Nova opažanja iz galaksije Andromeda pružaju dosad najsnažniji dokaz da crna rupa može nastati bez eksplozije supernove
Nastanak crne rupe obično se povezuje s jednim od najdramatičnijih događaja u svemiru. Masivna zvijezda eksplodira kao supernova, a njezina jezgra se uruši u iznimno gusto tijelo čija je gravitacija toliko snažna da ni svjetlost ne može pobjeći.
No nova opažanja pokazuju drukčiji scenarij. U nekim slučajevima crna rupa može nastati gotovo neprimjetno, bez spektakularne eksplozije.
Zvijezda koja je jednostavno nestala
Znanstvenici su godinama pratili veliku i sjajnu zvijezdu nazvanu M31-2014-DS1. Nalazila se u Galaksija Andromeda, susjednoj galaksiji naše Mliječna staza, udaljenoj oko 2,5 milijuna svjetlosnih godina od Zemlje.
Prema podacima prikupljenima tijekom četiri desetljeća, zvijezda je bila stabilno sjajna sve do 2014. godine. Tijekom 2015. dodatno je posvijetlila, a zatim gotovo potpuno nestala iz vidokruga teleskopa.
Nije zabilježena klasična eksplozija supernove. Umjesto toga, sve upućuje na to da se zvijezda urušila izravno u crnu rupu.
Kako danas znamo da je ondje crna rupa
Iako je sama zvijezda nestala, znanstvenici su uspjeli detektirati slabo isijavanje plina i prašine. Taj materijal zagrijava se dok ga gravitacija novonastale crne rupe privlači i usisava.
Upravo to suptilno zračenje predstavlja ključni trag. Ono se uklapa u teorijske modele takozvanog tihog kolapsa, procesa u kojem masivna zvijezda ne eksplodira, već se izravno urušava.
Najčvršći dokaz dosad
Astrofizičar Kishalay De s Instituta Flatiron i Sveučilišta Columbia, vodeći autor istraživanja objavljenog u časopisu Science, istaknuo je da je riječ o opservacijskom dokazu formiranja crne rupe u stvarnom vremenu.
Prema njegovim riječima, opažanja sugeriraju da mnoge crne rupe možda nastaju bez eksplozije supernove.
Zašto je ovo važno
Znanstvenici znaju za postojanje crnih rupa više od pola stoljeća. Ipak, izravni dokazi o tome kako točno nastaju i dalje su rijetki. Većina spoznaja temelji se na teorijskim modelima i neizravnim opažanjima.
Ovo istraživanje donosi konkretan primjer procesa koji se odvijao pred očima astronoma. Umjesto spektakularne eksplozije, svemir je ponudio tišinu.
To mijenja način na koji razumijemo životni ciklus masivnih zvijezda. Ako se dio njih urušava bez supernove, broj crnih rupa u svemiru mogao bi biti veći nego što se dosad pretpostavljalo.
Želite više ovakvih priča?
Ako vas zanimaju pozitivne vijesti, zanimljiva znanstvena otkrića i priče koje vraćaju vjeru u ljude, prijavite se na newsletter portala Samo Dobre Vijesti.
Nakon prijave dobit ćete besplatan vodič:
“7 dana dobrih misli” kratke inspirativne misli koje možete čitati svaki dan u tjednu.
