Mali predmet poznat kao figurica Adorant, otkriven 1979. godine u jednoj špilji u Njemačkoj, ponovno je u središtu znanstvene pažnje. Artefakt star oko 40.000 godina sadrži nizove zareza i točaka koji nisu puko ukrasni detalji, nego strukturirani znakovi s jasnim obrascima uporabe. O nalazima je izvijestila Hina.
Rani simboli iz doba prvih modernih Europljana
Figuricu su izradili pripadnici aurignacijenske kulture, jedne od najranijih kultura modernih ljudi u Europi. Riječ je o razdoblju između 43.000 i 34.000 godina prije sadašnjosti, kada su se skupine lovaca sakupljača širile kontinentom nakon izlaska iz Afrike i susretale s neandertalcima.
Artefakt prikazuje hibridno biće, napola lava, napola čovjeka. Izrađen je od mamutove kljove, dug je oko 38 milimetara i širok 14 milimetara. Otkriven je u špilji Geissenklösterle u saveznoj državi Baden Württemberg.
Na figurici i brojnim drugim predmetima iz istog razdoblja nalaze se nizovi zareza, točaka, linija, križeva i zvjezdolikih oblika. Istraživači su analizirali više od 200 artefakata iz četiri špiljska nalazišta u jugozapadnoj Njemačkoj.
Računalna analiza i gustoća informacija
Tim znanstvenika proveo je računalnu analizu kako bi izmjerio takozvanu gustoću informacija. Taj pojam označava količinu informacija prenesenih po jedinici znaka. Rezultati pokazuju da nizovi znakova nadilaze estetske ukrase. Lingvist Christian Bentz sa Sveučilišta Saarland izjavio je da su znakovi korišteni selektivno i prema određenim pravilima. Primjerice, križevi su pronađeni na alatima i figuricama životinja, ali ne i na ljudskim prikazima.
Autori naglašavaju da znakovi ne predstavljaju pravo pismo. Ne postoji jasna veza sa strukturom govornog jezika, što je ključna značajka sustava pisanja.
Sličnosti s ranim mezopotamskim pismom
Zanimljivo je da informacijska gustoća ovih prapovijesnih znakova pokazuje sličnosti s proto klinastim pismom iz drevnog grada Uruka u Mezopotamiji, koje se pojavilo oko 3300. godine prije Krista i kasnije evoluiralo u klinasto pismo. Iako aurignacijenski znakovi nisu sustav pisanja, pokazuju određene dizajnerske obrasce koji su prisutni i u kasnijim pisanim jezicima. To upućuje na razvijene kognitivne sposobnosti tadašnjih ljudi.
Arheologinja Ewa Dutkiewicz iz Muzeja prapovijesti i rane povijesti u Berlinu istaknula je da većina stručnjaka smatra kako su Homo sapiensi prije 40.000 godina govorili jezicima strukturno usporedivima s današnjima.
Širi kontekst nalaza
Analizirani artefakti izrađeni su uglavnom od mamutove bjelokosti, ali i od životinjskih kostiju i rogova. Među njima su figurice životinja poput mamuta, špiljskih lavova i konja, hibridna bića, alati, osobni ukrasi te glazbeni instrumenti poput flauta. Rezultati istraživanja objavljeni su u znanstvenom časopisu Proceedings of the National Academy of Sciences.
Želite više ovakvih priča?
Ako vas zanimaju pozitivne vijesti, zanimljiva znanstvena otkrića i priče koje vraćaju vjeru u ljude, prijavite se na newsletter portala Samo Dobre Vijesti.
Nakon prijave dobit ćete besplatan vodič:
“7 dana dobrih misli” kratke inspirativne misli koje možete čitati svaki dan u tjednu.
