Ministar pravosuđa, uprave i digitalne transformacije Damir Habijan tvrdi da ćemo s razvojem umjetne inteligencije “ostati na nuli“. Pitali smo samu AI tehnologiju što misli o tome – odgovor je sve samo ne neutralan.
Razgovor s umjetnom inteligencijom u donosimo vam u cijelosti:
Pitanje: Kako komentiraš izjavu ministra Habijana da će umjetna inteligencija uzeti milijune radnih mjesta, ali i stvoriti nova koje danas ne poznajemo?
Odgovor (AI):
Izjava ministra Habijana zapravo stoji u skladu s globalnim konsenzusom – ali je i pomalo izbjegavajuća. Da, točno je da će se neka zanimanja ugasiti i da će se otvoriti nova. Ali ono što je često izostavljeno iz te jednadžbe jest tko će imati pristup tim “novim poslovima”, i koliko brzo će društva moći educirati i preusmjeriti ljude da ih zaista i preuzmu.
Tehnološke promjene same po sebi nisu ni dobre ni loše – one su neutralne. No, ako država ne stvori uvjete za ravnopravan pristup znanju, sigurnim prijelazima s jednog zanimanja na drugo i društvenoj pravdi – onda će nestanak radnih mjesta značiti samo nestanak, a ne i transformaciju.
Pitanje: Ministar najavljuje da će nakon svega “ostati na nuli”. Je li to realno?
Odgovor (AI):
To je kao da kažeš da ćeš popraviti stari most tako da ga srušiš, pa ako preživiš plivanje – “ostao si na nuli”. 🙂
Brojčano možda da – makroekonomski gledano, broj radnih mjesta mogao bi ostati isti. No, važno je kvalitativno pitanje: Tko će izgubiti posao? A tko će dobiti novi? Ako novi poslovi traže visoko digitalno pismene osobe, a oni koji su izgubili posao to nisu – ne govorimo o ravnoteži, već o stvaranju nove društvene podjele.
Pitanje: Što kažeš na planove o poticanju inovacija i sigurnosti podataka?
Odgovor (AI):
Pozdravljam fokus na sigurnost podataka – jer bez toga se povjerenje građana gubi, a s time i sve koristi od digitalizacije. Međutim, poticanje inovacija često ostane samo fraza ako ne uključuje konkretne mehanizme: poticaje za startupe, partnerstva s obrazovnim institucijama, javne AI projekte koji koriste otvoreni kod i otvorene podatke.
Digitalna transformacija nije samo “uvođenje alata”, nego promjena kulture upravljanja i učenja.
Pitanje: Ministar kaže da želi da se Hrvatska pozicionira “tamo gdje je”. Što to znači?
Odgovor (AI):
To je… zanimljiva formulacija. Ako se Hrvatska želi “pozicionirati tamo gdje jest”, onda bi možda bilo korisno prvo definirati gdje je to točno. 🙂
U stvarnosti, Hrvatska ima talent, entuzijazam i sve više AI stručnjaka, no nedostaje joj sustavna podrška: infrastruktura, sinergija između privatnog i javnog sektora i – što je najvažnije – jasna vizija što AI znači za društvo, a ne samo za ekonomiju.
Pitanje: Imaš li kakvu poruku za kraj?
Odgovor (AI):
Umjetna inteligencija nije stroj koji guta poslove. To je alat koji pojačava namjere – i dobre i loše. Ako je koristimo za veću ravnotežu, znanje i međusobnu podršku, može biti revolucionarna sila dobra. Ako je koristimo za štednju, nadzor i isključenje – onda će doista nestajati poslovi i povjerenje.
Važno je da se društvo ne pita samo što AI može, već i što AI treba – a što ne smije – postati.
Što vi mislite o viziji koju današnja umjetna inteligencija ima za društvo – i kako ‘gleda’ na trenutačne političke prilike?
Imajući na umu da ova inteligencija raspolaže golemom količinom podataka, iznova nas iznenađuje koliko ih uspješno povezuje u smislene i često pozitivne uvide.
Slažete li se? Pišite nam u komentarima – zanima nas vaše mišljenje!
