Kira i Katla. Obje udomljene iz azila. Autor: K.L.
U Hrvatskoj živi više od 1,1 milijun pasa i mačaka, a posljednjih dvadeset godina napravljen je velik pomak u zakonodavnoj zaštiti životinja. Ipak, povodom Međunarodnog dana zaštite životinja, koji se obilježava 4. listopada, udruge iz različitih dijelova Hrvatske upozoravaju da zakoni sami po sebi nisu dovoljni ako se ne provode na terenu.
Prema najnovijim dostupnim procjenama Europske federacije industrije hrane za kućne ljubimce (FEDIAF), u Hrvatskoj je 2024. bilo oko 709 tisuća pasa i 419 tisuća mačaka. Riječ je o procjenama, a ne službenom popisu svih kućnih ljubimaca.
Iz udruge Prijatelji životinja za Hinu su upozorili da je jedan od ključnih problema i dalje nedostatak učinkovitog sustava nadzora. Predsjednik udruge Luka Oman ističe da građani očekuju pravodobnu provjeru prijava zlostavljanja i zanemarivanja te sankcioniranje odgovornih.
Vukovarske šapice: Nije dovoljno imati zakon
Da problem provedbe nije samo načelno pitanje, upozoravaju i Vukovarske šapice. Umjesto prigodne čestitke, Međunarodni dan zaštite životinja posvetile su starom i slijepom psu Daneu.
Prema navodima udruge, psu je jedno oko izbijeno, a na drugo više ne vidi. Njegov slučaj iskoristili su kako bi postavili pitanje gdje je bila zaštita dok mu je bila potrebna. „Nije dovoljno imati Zakon. Nije dovoljno imati koordinacijske skupine. Nije dovoljno imati sastanke, programe, strategije i zapisnike“, poručili su iz udruge, pozvavši institucije da ne ostanu na obilježavanju ovog datuma, nego da reagiraju na prijave i provode postojeće propise.
Mimi udomljena s lanca. Autor: K.L.
Upravo provedbu zakona kao jedan od najvećih današnjih problema ističu i Prijatelji životinja. Hrvatska je od donošenja prvog Zakona o zaštiti životinja 2006. uvela niz promjena, među kojima su zabrana usmrćivanja napuštenih životinja u skloništima, obvezno mikročipiranje pasa te stroža pravila zaštite životinja.
Od udomljavanja do zaštite staništa
Druge udruge današnji su dan iskoristile kako bi građane pozvale na konkretnu pomoć.
Grgina arka podsjetila je da životinjama zaštita nije potrebna samo jedan dan u godini te pozvala građane na udomljavanje umjesto kupnje, kastraciju, volontiranje, privremeni smještaj životinja, donacije te prijavljivanje zanemarivanja i zlostavljanja.
Noina arka i Udruga Zecovi i Dumovec sudjelovali su u zagrebačkom obilježavanju Međunarodnog dana zaštite životinja na Europskom trgu. Noina arka predstavila je svoj rad i životinje koje čekaju dom, dok su Zecovi prikupljali pomoć za svoje štićenike i educirali građane o skrbi za kuniće. Dumovec je udomio nekoliko pasa.
Na drukčiji aspekt zaštite upozorila je Građanska inicijativa Protiv sječe. Istaknuli su da zaštita životinja uključuje i očuvanje njihovih staništa te upozorili na važnost stabala za ptice, kukce i brojne druge vrste.
U obilježavanje su se uključile i lokalne vlasti. Grad Beli Manastir podsjetio je građane na važnost udomljavanja, mikročipiranja, kastracije, liječenja životinja i prijavljivanja zanemarivanja ili zlostavljanja.
Zakoni vrijede tek kada štite životinju
Prijatelji životinja smatraju da lokalne zajednice trebaju sustavnije provoditi kontrolu mikročipiranja i financirati kastracije kako bi se smanjio broj neželjenih legala i napuštenih životinja. Traže i učinkovitiju specijaliziranu inspekciju te veće kazne za mučenje i ubijanje životinja.
Poruke koje su 4. listopada stigle iz različitih dijelova Hrvatske zato se razlikuju u detaljima, ali upućuju na isti problem. Zaštita životinja ne završava donošenjem zakona niti obilježavanjem jednog dana u godini.
Kako su to sažele Vukovarske šapice: životinja ne zna što piše u zakonu. Ona zna boli li je, boji li se, je li gladna i ima li nekoga tko će doći po nju.
