Istraživanje na gotovo 28.000 ljudi dovodi u pitanje dugogodišnje stavove o punomasnim mliječnim proizvodima i zdravlju mozga
Masni sir više nije prehrambeni negativac. Novo veliko istraživanje iz Švedske pokazuje povezanost između konzumacije punomasnog sira i vrhnja te manjeg rizika od demencije u starijoj dobi.
GLAVNI NALAZI ISTRAŽIVANJA
Nutricionisti sa Sveučilište Lund analizirali su prehrambene navike i zdravstvene podatke gotovo 28.000 Šveđana tijekom 25 godina, piše HINA. Rezultati su jasni. Osobe koje su dnevno konzumirale najmanje 50 grama nekuhanog punomasnog sira imale su 13 posto manji rizik od razvoja demencije. Konzumacija 20 grama ili više vrhnja dnevno povezana je sa smanjenjem rizika od 16 posto. Nemasne verzije sira i vrhnja nisu pokazale isti učinak. Istraživači nisu pronašli povezanost s mlijekom, maslacem ni jogurtom.
ŠTO KAŽU ZNANSTVENICI
Emily Sonestedt, jedna od autorica studije, istaknula je da se godinama vodi rasprava o štetnosti punomasnih proizvoda. Prema njezinim riječima, rezultati dovode u pitanje dugotrajne pretpostavke o mastima i zdravlju mozga. Studija je objavljena u prosincu u znanstvenom časopisu pod okriljem American Academy of Neurology.
KAKO JE ISTRAŽIVANJE PROVEDENO
Sudionici su sami prijavljivali što jedu i kako pripremaju obroke. Tijekom razdoblja praćenja 3.208 ispitanika razvilo je demenciju. Punomasnim sirevima smatrani su proizvodi s najmanje 20 posto masti.
Kod vrhnja je granica niskog udjela masti postavljena ispod 30 posto.
OGRANIČENJA I UPOZORENJA
Dobrobiti nisu uočene kod osoba koje nose varijantu gena APOE e4, poznatu kao genetski rizični faktor za Alzheimerovu bolest. Znanstvenici naglašavaju potrebu za dodatnim istraživanjima, posebno u zemljama poput SAD-a gdje se sir često konzumira rastopljen i uz meso.
