Ljudski mozak prolazi kroz pet ključnih faza strukturnog preoblikovanja, pokazuju rezultati istraživanja objavljenog u časopisu Nature Communications. Prekretnice se događaju u prosječnoj dobi od oko 9, 32, 66 i 83 godine, a svaka označava ulazak u novo razvojno razdoblje.
Kako se mozak mijenja kroz život
Znanstvenici sa Sveučilišta Cambridge analizirali su približno 3800 skupova podataka osoba starosti do 90 godina, bez poznatih neuroloških bolesti. Korištene su difuzijske MRI snimke koje prikazuju način na koji se voda kreće kroz moždano tkivo, što omogućuje praćenje neuronskih veza, piše HINA. Tako su identificirane četiri ključne prekretnice koje mijenjaju topologiju moždanih mreža, a svaka označava početak nove faze kognitivnog razvoja ili starenja.
Od djetinjstva do devete godine: Izgradnja i selekcija
Prva faza, od rođenja do oko devete godine, obilježena je smanjivanjem broja sinapsi koje su u ranom djetinjstvu prekomjerno proizvedene. Zadržavaju se samo najaktivnije korištene veze. Oko devete godine nastupa prva prekretnica, praćena naglim promjenama kognitivnih sposobnosti i povećanim rizikom od mentalnih poremećaja.
Adolescencija i rane tridesete: Kontinuiran rast neuronske učinkovitosti
Između devete i 32. godine mozak ulazi u fazu najveće učinkovitosti. Komunikacijske mreže postaju sve naprednije, a protok informacija kroz mozak ubrzava. Kognitivne sposobnosti rastu, a prema znanstvenicima, ovo je jedino životno razdoblje u kojem se neuronska učinkovitost kontinuirano povećava.
Odrasla dob: Kontinuirana stabilnost
Najveći strukturni pomak događa se oko 32. godine, što se smatra najvažnijom točkom u životnom razvoju mozga. Arhitektura moždanih mreža tada se stabilizira i ostaje relativno nepromijenjena tijekom sljedećih tridesetak godina. U ovom razdoblju dolazi do platoa u inteligenciji i osobnosti.
Srednje šezdesete: Početak ranog starenja
Oko 66. godine dolazi do najblaže prekretnice u razvoju. Preoblikovanje moždanih mreža usporava, a ljudi u toj dobi postaju osjetljiviji na zdravstvene čimbenike koji mogu utjecati na mozak, uključujući povišen krvni tlak.
Kasne osamdesete: Ulazak u posljednju fazu
Posljednja prekretnica pojavljuje se oko 83. godine, kada neuronska povezanost postupno slabi. Istraživanje je obuhvatilo ispitanike do 90 godina, a znanstvenici planiraju proširiti buduće analize kako bi uključili stariju populaciju i moguće razlike između spolova. Glavni autor Duncan Astle naglašava da razvoj mozga nije linearan, već obilježen nizom ključnih prijelaznih faza koje određuju kada je mozak najotporniji, a kada najranjiviji.
Pišite nam u komentarima u kojoj fazi je vaš mozak i rezonira li ovaj tekst s vašim iskustvom?
A ako želite podržati moždane funkcije i koncentraciju, razmislite o dodatku prehrani BrainAMP — nootropiku s fokusom na bolju koncentraciju, memoriju i mentalnu energiju
